Dr. Lejla Ramić
Autor
Šta je zubni kamenac i zašto ga četkica ne skida
Zubni kamenac je okamenjeni plak. Plak je mekan sloj bakterija koji se svaki dan stvara na zubima i koji četkica skida. Ako se ne skine na vrijeme, minerali iz pljuvačke ulaze u njega i pretvaraju ga u tvrdu naslagu koja je srasla s površinom zuba. Od tog trenutka ni četkica, ni konac, ni pasta, ni vodica za usta ne mogu ništa.
To je cijela priča u dvije rečenice, ali oko nje se nakupilo mnogo pogrešnih savjeta. Ovaj tekst objašnjava kako kamenac nastaje, zašto ga neko ima puno, a neko malo, šta znači kad je crn, zašto ga ne treba skidati kod kuće, kako se skida u ordinaciji i koliko često to zaista treba.
Kako plak postane kamenac
Čim operete zube, na njima se stvori tanak sloj bjelančevina iz pljuvačke. Za njega se hvataju prve bakterije, množe se i obavijaju sluzavim omotačem koji ih štiti - tako nastaje plak. Dok je plak mlad, mekan je i bijel, i četkica ga skida bez problema.
Problem je brzina. Plak koji ostane neopran 48 sati već počinje da se stvrdnjava, jer kalcij i fosfat iz pljuvačke ulaze u njega. Za otprilike dvanaest dana gotovo je potpuno okamenjen. Zato pranje jednom dnevno “kad se stigne” nije dovoljno: sve što se propusti dva dana zaredom počinje da se pretvara u kamenac.
Zašto se ne može oprati
Kristali kamenca ne leže na zubu nego urastaju u njega, u sitne pore cakline i u hrapavu površinu korijena. Ta veza je jača od bilo koje sile koju četkica ili konac mogu proizvesti, a vodica za usta ne može ni doći do unutrašnjosti tako guste naslage, kamoli je otopiti.
Zato kamenac ne skida ni najbolja pasta na svijetu. Skida ga samo instrument koji može razbiti kristale iznutra, a to je ono što stomatolog radi ultrazvukom.
Gdje se najviše skuplja i zašto baš tu
Kamenac prati pljuvačku. Najviše ga ima tamo gdje pljuvačke ima najviše i gdje ona najduže stoji.
S unutrašnje strane donjih prednjih zuba. Tu se, ispod jezika, otvaraju velike pljuvačne žlijezde. Njihova pljuvačka je najbogatija kalcijem i fosfatom, a uz to se zadržava u udubljenju iza zuba. Ako jezikom pređete iza donjih sjekutića i osjetite hrapavu površinu, to je kamenac.
S vanjske strane gornjih kutnjaka. Nasuprot njima, u obrazu, otvara se druga velika žlijezda. To je mjesto do kojeg četkica često ne dopire, a pljuvačka ga stalno oblijeva.
Sva mjesta koja četkica ne dohvati. Između zuba, oko bravica aparatića, uz rub plombe ili krunice koja nije savršeno glatka, kod zbijenih ili iskrivljenih zuba. Gdje plak stoji na miru, tu se i okameni.
Zašto neko ima puno, a neko malo
Ovo je pitanje koje čujemo stalno, obično od ljudi koji uredno peru zube, a kamenac im se ipak brzo vraća. Odgovor je: najviše zavisi od pljuvačke, a ona se ne bira.
- Sastav pljuvačke. Ko ima više kalcija, fosfata i uree u pljuvačci, stvara kamenac brže. Ko ima više prirodnih tvari koje sprječavaju kristalizaciju, može imati puno plaka, a malo kamenca. To je nasljedno, kao i boja očiju.
- Suha usta. Manje pljuvačke znači gušću pljuvačku, s više minerala po kapi. Suha usta izazivaju mnogi lijekovi (za pritisak, protiv depresije, antihistaminici), neke bolesti i zračenje glave i vrata.
- Pušenje. Pušači imaju više kamenca, tamniji je i tvrđi. Uz to nikotin sužava krvne sudove u desnima, pa desni manje krvare i upala se ne primijeti sve dok kost već ne počne nestajati.
- Aparatić i proteza. Bravice, žice i akrilat su nove površine na kojima plak stoji na miru.
- Godine. S godinama se mijenja rad pljuvačnih žlijezda i kamenac se stvara brže.
- Bolesti bubrega. Ljudi na dijalizi imaju izrazito više kamenca zbog promijenjene razmjene minerala u tijelu.
Ništa od ovoga nije razlog da se čovjek pomiri sa stanjem. To je razlog da se interval čišćenja prilagodi, o čemu pišemo niže.
Bijeli i crni kamenac
Kamenac koji vidite u ogledalu, iznad ruba desni, bijel je ili žućkast, s vremenom smeđ od kafe, čaja i duhana. Nastaje iz pljuvačke i razmjerno se lako skida.
Postoji i drugi, koji se ne vidi: ispod ruba desni, u džepu uz korijen. Taman je, zelenkast ili potpuno crn, tvrd kao kremen i čvrsto urastao u korijen. Ljudi se uplaše kad im stomatolog pokaže šta je izvadio ispod desni, i pitaju je li to neka posebna bolest.
Nije. Crna boja je krv. Kamenac ispod desni ne nastaje iz pljuvačke nego iz tečnosti koja curi iz upaljenih desni, a u njoj ima krvi. Razgrađeni krvni pigmenti se ugrade u kamenac i daju mu tamnu boju. Zato crn kamenac nije druga vrsta kamenca nego znak da je upala desni već aktivna i da desni već krvare, makar vi to ne primjećivali.
Šta kamenac radi ako se ne skida
Zanimljivo je da kamenac sam po sebi ne izaziva upalu. Glatka, sterilna naslaga ne bi napravila ništa. Problem je u tome što je kamenac hrapav i porozan, kao spužva, i na njemu i u njemu stalno živi svjež sloj bakterija koji se ne može oprati, jer se ne može oprati ni kamenac ispod njega. Kamenac je, ukratko, trajno stanište bakterija naslonjeno na desni.
Desni na to reaguju upalom. Prvo je to gingivitis: crvene, natečene desni koje krvare pri pranju. U toj fazi je sve još povratno, jer još ništa nije trajno izgubljeno. Ako se kamenac ne skine, upala s vremenom ide dublje, desni se odvoje od zuba i nastane džep, u džepu se stvori novi, crni kamenac, i tako u krug. Tijelo u pokušaju da se odbrani počne razgrađivati kost koja drži zub, a ta kost se ne vraća. To je paradentoza.
Šta pacijent od toga primijeti, po redu: krvarenje pri pranju, zadah koji ne prolazi ni uz vodicu za usta, desni koje se povlače i zubi koji djeluju duži, osjetljivost korijena na hladno, tamne mrlje, i na kraju zubi koji se klimaju i razmiču. O tome kako izgleda kad se takav džep uz zub zagnoji pisali smo u tekstu o apscesu zuba.
Može li se skinuti kod kuće
Ne. I vrijedi znati zašto, jer većina “recepata” s interneta ne samo da ne pomaže nego šteti.
| Šta se preporučuje | Šta se stvarno dešava |
|---|---|
| Jabukovo sirće, limun | Kiseli su, ali preslabi da otope tvrde kristale kamenca. Zato otapaju ono što je mekše: zdravu caklinu. Kiselost u ustima padne ispod praga na kojem se caklina počinje rastvarati, a to oštećenje je trajno. |
| Soda bikarbona | Blago abrazivna i alkalna. Skida površinske mrlje i malo koči novi plak, ali okamenjeni kamenac ne može ni razbiti ni otopiti. |
| Hidrogen | Blago dezinficira površinu. Kamenac ne dira, a ako se koristi često ili nerazrijeđen, nagriza sluznicu. |
| Pasta za izbjeljivanje | Djeluje na mrlje abrazivom ili blagim peroksidom. Može posvijetliti površinu kamenca tako da manje upada u oči, ali vezu kamenca i zuba ne dira. |
| Ispiranje uljem | Blago djeluje na slobodne bakterije u pljuvačci. Na tvrdu naslagu nema nikakvog mehaničkog učinka. |
| Strugači i “ultrazvučni čistači” s interneta | Ovo je najopasnije od svega, i zaslužuje zaseban odlomak. |
Zašto ne strugati sami. Kamenac se skida oštrim metalnim instrumentom. Stomatolog godinama uči kako ga držati, pod kojim uglom, koliko pritisnuti i kako raditi po korijenu koji ne vidi nego osjeća. Kad to radi neko bez te vještine, dešavaju se četiri stvari, i to redovno:
- Izgrebe se zub. Cement korijena je mekši od čelika. Ogrebotine se ne vide, ali ostaju zauvijek i na njima se novi kamenac hvata brže nego prije.
- Zasijeku se desni. Instrument jednom sklizne i desni su porezane. Zarastu, ali se povuku i više se ne vraćaju.
- Kamenac se gurne dublje. Ovo je najgore. Bez uvježbanog osjećaja u prstima čovjek ne dohvati donji rub naslage, nego joj skine vrh, a ostatak zajedno s bakterijama gurne pod desni. To zna završiti apscesom.
- Unesu se bakterije iz kupatila. Instrument koji stoji u kupatilu nije sterilan, a desni krvare. To je direktan put u krvotok.
Sve što se ovim dobije jeste manje kamenca koji se vidi i više onoga koji se ne vidi.
Kako se skida u ordinaciji
Ultrazvuk. Instrument ima tup metalni nastavak koji vibrira desetinama hiljada puta u sekundi. Ta vibracija razbija kristale kamenca, pa se on odvoji od zuba bez struganja. Kroz nastavak istovremeno teče voda koja hladi i, što je manje poznato, pravi sitne mjehuriće čije pucanje kida bakterije i ispire džep uz zub.
Ručni instrumenti. Nakon ultrazvuka se ručnim instrumentima provjeri i doradi ono što ultrazvuk ostavi, posebno ispod desni, gdje stomatolog kamenac ne vidi nego ga osjeća. Evropske smjernice smatraju oba načina, i njihovu kombinaciju, jednako djelotvornim u rukama nekoga ko zna šta radi.
Poliranje i pjeskarenje. Kad kamenca više nema, površina se izglača, jer se na glatku površinu plak hvata sporije. Poliranje se radi gumicom i pastom, a pjeskarenje mlazom vode, zraka i sitnog praha koji skida mrlje i preostali plak i s mjesta do kojih gumica ne dopire.
Boli li. Skidanje kamenca iznad desni na zdravim desnima ne boli; osjete se samo vibracija i hladna voda. Ispod desni, kad su upaljene, može biti neugodno, i tada se radi u lokalnoj anesteziji. Nema razloga trpjeti.
Koliko traje. Kod zdravih desni i umjerenog kamenca 30 do 45 minuta. Kod uznapredovale paradentoze čišćenje ispod desni se radi po dijelovima vilice, u više posjeta.
Šta očekivati poslije
Dvije stvari nakon skidanja kamenca iznenade ljude, i obje su normalne.
Zubi su osjetljivi na hladno. Kamenac je prekrivao vrat zuba i dio korijena. Kad ga nema, taj dio je prvi put nakon dugo vremena izložen, a korijen nema caklinu. Osjetljivost je prolazna, obično traje nekoliko dana do nekoliko sedmica, a pomaže pasta za osjetljive zube (s kalij-nitratom ili argininom), koja zatvara sitne kanaliće u korijenu.
Zubi djeluju klimavo. Ovo zbunjuje, ali ima logičan razlog. Kod uznapredovale paradentoze kamenac zna povezati više zuba u jedan blok, kao gips, i umjetno ih držati iako kost ispod njih više ne drži. Kad se taj “gips” skine, zubi se osjećaju onako kako stvarno stoje. Uz to, kako u sedmicama poslije čišćenja splasne otok desni, desni se malo povuku, pa zubi djeluju duži. To nije šteta od zahvata nego znak da se upala smiruje, a klimanje se najčešće smanji kako se desni ponovo prihvate uz zub.
Koliko često
Pravilo “svakih šest mjeseci” je navika, a ne rezultat istraživanja. Velika Cochrane analiza kod odraslih sa zdravim desnima nije našla razliku između čišćenja svakih šest i svakih dvanaest mjeseci. Ko nema sklonost kamencu i uredno pere zube, može dolaziti jednom godišnje, a to se dogovara na pregledu.
Kod ljudi koji brzo stvaraju kamenac, puše, imaju suha usta ili nose aparatić, šest mjeseci je razuman ritam, jer im se naslaga dotad već vrati.
Kod liječene paradentoze pravila su drugačija. Paradentoza se ne liječi do kraja nego se zaustavlja, a bakterije u džepovima se nakon čišćenja vrate na stanje prije čišćenja za devet do dvanaest sedmica. Zato evropske smjernice za te pacijente propisuju doživotno održavanje, u početku svaka tri mjeseca, a kasnije, ako je stanje stabilno, četiri do šest. To nije zahvat koji se uradi jednom nego ritam koji se drži.
Kako usporiti stvaranje kamenca
Postojeći kamenac se ne može skinuti kod kuće, ali se novi može znatno usporiti. Cilj je jednostavan: ne dopustiti plaku da ostane 48 sati.
- Dva puta dnevno, dvije minute, pastom s fluoridom. Pranje jednom dnevno ostavlja plaku vremena da se stvrdne.
- Između zuba, svaki dan. Četkica tu ne dopire, a baš tu kamenac najčešće nastaje. Evropske smjernice daju prednost interdentalnim četkicama pred koncem, kad god razmak dopušta; konac ostaje za tijesne razmake gdje četkica ne prolazi.
- Paste “protiv kamenca” zaista djeluju, ali samo na novi kamenac. Sastojci kao pirofosfati i cink ometaju rast kristala dok je plak još mekan, a paste s kositrenim fluoridom uz to smanjuju i plak i krvarenje desni. U istraživanjima smanjuju novi kamenac za 30 do 50 posto. Na postojeći, okamenjeni kamenac ne djeluju nikako.
- Manje grickanja između obroka. Nije važno samo koliko šećera, nego koliko puta dnevno.
- Više vode uz lijekove koji suše usta, i spomenuti to stomatologu, jer se interval čišćenja prilagođava.
Kamenac na protezi
Na protezi se kamenac stvara isto kao na zubima, čak i brže, jer je akrilat porozniji od cakline. Najviše ga bude s unutrašnje strane donje proteze, iz istog razloga kao i na donjim prednjim zubima: tu su pljuvačne žlijezde.
Protezu ne treba strugati nožem, makazama ni strugačem, jer se akrilat izgrebe i proteza više ne naliježe kako treba, a u ogrebotinama se nasele gljivice i bakterije koje izazivaju zadah i upalu sluznice. Ne treba je ni prati običnom pastom (abrazivna je), potapati u izbjeljivač (nagriza akrilat) ni prokuhavati (proteza se iskrivi).
Kamenac s proteze skida stomatolog ili tehničar: proteza ide u posebnu otopinu u ultrazvučnoj kadici koja otopi minerale, a ne ošteti akrilat, pa se ponovo ispolira. Ako imate protezu i osjetite da je hrapava, ponesite je na pregled.
Cijena i termin
Kod nas ultrazvučno čišćenje kamenca košta 50,00 KM, a čišćenje s poliranjem i pjeskarenjem 80,00 KM. Ako pregled pokaže kamenac ispod desni, čišćenje džepova (kiretaža) košta 70,00 KM po četvrtini vilice. Pregled je 20,00 KM i na njemu odmah znate šta od ovoga vam treba. Sve cijene su u cjenovniku.
Ako jezikom osjećate hrapavu površinu iza donjih zuba, ako vam desni krvare pri pranju ili ako je od zadnjeg čišćenja prošlo više od godinu dana, zakažite termin. Pola sata u ordinaciji je ono što nikakav recept od kuće ne može zamijeniti.